EcoLogic, prvi hrvatski simpozij o Zero Waste, odnosno bezdeponijskom konceptu, gospodarenja otpadom, bit će održan 30. i 31. svibnja na riječkom Filozofskom fakultetu u Kampusu na Trsatu, u organizaciji Udruge Krizni eko stožer Marišćina, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, te uz podršku rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pere Lučina.
Simpozij punog naziva EcoLogic 2014 – Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti, posvećen je održivom gospodarenju otpadom u čijem je fokusu bezdeponijski koncept gospodarenja otpadom.
Donošenje deklaracije
U zaključnom dijelu simpozija predviđeno je donošenje deklaracije, kao prvi korak prema uvođenju Zero Waste sustava. Predsjednik KESM-a Josip Katalinić najavljuje da će simpozij biti održan na visokoj akademskoj razini, što pokazuje i popis predavača, koji uključuje prof. dr. Davora Pavunu, koji će govoriti o očuvanju vodenih resursa, zatim dr. Slavena Dobrovića, dr. Viktora Simončiča, dr. Lidiju Luttenberger, dr. Nadu Denonu Bogović, dr. Elvija Baccarinija, dr. Doroteu Čorić, dr. Petra Biljanovića, doc. dr. Koraljke Vahtar Jurković… Na skupu sudjeluju predstavnici inicijative Zero Waste Europe Enzo Favoino, Ezio Orzes i Joan Marc Simon, koji će udruzi KESM uručiti priznanje za zalaganje za Zero waste koncept.
Milan Pavelić iz KESM-a predstavio je koncept Zero Waste, koji podrazumijeva »nula otpada«, objasnivši da je u nas uvriježeno mišljenje da se smeće mora negdje odlagati i da moraju postojati deponiji.
– Ne kritiziramo, već imamo koncept rješenja problema, a radi se o Zero Waste sustavu čiji je cilj maksimalna iskoristivost otpada, što za rezultat ima minimalnu ili zanemarivu količinu otpada na odlagalištima. Ovaj je sustav afirmirani model gospodarenja otpadom u Europi i svijetu, a temeljen je na pet osnovnih načela: redizajnirati proizvod, reducirati uporabu, rabiti ponovo, reciklirati i razgraditi kompostiranjem, kaže Pavelić.
Kontradiktorni primjer
Za primjenu ovog sustava potrebna je promjena svijesti, napominje Pavelić, što je dugotrajan proces.
– Na simpozij smo pozvali stručnjake, predstavnike komunalnih društava, te članove udruga. Želja nam je predstaviti Primorsko-goransku županiju kao prvu Zero Waste regiju u Hrvatskoj. U PGŽ-u imamo kontradiktornu situaciju, s negativnim primjerima najprije Sovjaka pa Viševca i sada Marišćine, a s druge strane pozitivan primjer s otoka Krka, gdje su dosegli razinu od 40 posto odvajanja otpada. Želimo krenuti u pozitivnom smjeru, rekao je Pavelić.
Predstavnici Zero Waste Europe teorijski će objasniti ovaj koncept gospodarenja otpadom, kao i govoriti o primjerima iz prakse na području visoko razvijenih europskih regija, dok će hrvatska iskustva predstaviti Ivan Jurešić iz krčkih Ponikvi. O iskustvima ekoloških udruga, uz domaćine iz KESM-a, govorit će gosti iz KESZG-a i Kaštela, a priliku za predstavljanje tehnologije dobit će proizvođači strojeva iz L.B.M. Commercea te otkupljivači iz Metisa. Simpozij uključuje tribinu o prednostima Zero Waste koncepta, te daje znanstveni pogled na ovaj koncept, a uključuje i Sci Caffe na botelu Marina pod vodstvom Vjerana Piršića. Sve informacije o EcoLogicu dostupne su na webu www.ecologic.kesm.hr, gdje se svi zainteresirani mogu prijaviti kao gosti simpozija.
Svi dolaze osim Čistoće
Gorana Bardak iz KESM-a najavila je da na simpoziju EcoLogic žele povući paralelu između europskih i hrvatskih iskustava pa sudjeluju predstavnici komunalnih društava Murvica iz Crikvenice, Ivanj iz Novog Vinodolskog, Ponikve s Krka, te Komunalca iz Opatije, ali im se iz KD Čistoće zasad nisu odazvali.
– Mislim da bi iz Čistoće, jer pokrivaju daleko najveće područje u PGŽ-u, trebali biti prvi koji će se javiti, kaže Barak, dok Josip Katalinić dodaje da im u Čistoći uopće ne odgovaraju na pozive.
– Možda im se ne sviđa naše djelovanje, ali ovaj simpozij je mjesto na kojem bi svakako trebali biti. Značaj simpozija prepoznali su predsjednik Republike i rektor riječkog Sveučilišta, Županija šalje pročelnicu Koraljku Vahtar Jurković, ali Čistoću ova tema očito ne zanima, rekao je Katalinić, koji se zahvalio dekanu Filozofskog fakulteta Predragu Šustaru na ustupanju prostora za održavanje simpozija. (Novi list)